Usluge - Poliklinička rehabilitacija

Plućna rehabilitacija

Za pretragu se potrebno prethodno naručiti na Centralnom naručivanju za pacijente.

Raspored rada - Holter EKG-a
Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak  Subota Nedjelja Napomena
Zadnja promjena 19.11.2010
Radno vrijeme 12 - 20h 12 - 20h 12 - 20h 12 - 20h 12 - 20h Praznikom ne radi
Tajana Jalušić Glunčić, dr. med. specijalist pulmolog 12 - 16h 12 - 16h Praznikom ne radi

Plućna rehabilitacija je postala važna grana pulmologije i ima zadnjih godina sve veću ulogu osobito kod bolesnika koji boluju od kroničnih plućnih bolesti.

Ciljevi rehabilitacije:
Svrha plućne rehabilitacije je redukcija simptoma i poboljšanje kvalitete života kod ljudi s kroničnim plućnim bolestima.

Proces rehabilitacije uključuje program fizikalne terapije, edukaciju o bolesti i savjete o prehrani. Respiratorna kaheksija je česta komplikacija. Omogučavanje što bolje kvalitete života, uključivanje psihologa i što bolje socijalizacije bolesnika pospješuju učinak. Ima nekoliko studija koje pokazuju učinak fizikalne terapije i njezinu efikasnost. To se očituje u smanjenju broja hospitalizacija kao i u skraćenje dužine hospitalizacije. Bolesnici koji boluju od KOPB-a se osjećaju puno bolje i imaju bolju toleranciju napora nakon provedene rehabilitacije. Provođenjem fizikalne terapije, vježbi disanja i lagano vježbanje perifernih mišića na ergometru, omogućuje povećanje inspiratorne mišićne snage kod bolesnika sa slabošću inspiratorne muskulture a samim time im se poboljšava kvaliteta života.

S obzirom na sve veću potrebu za fizikalnom terapijom i rehabilitacijom kod naših kroničnih plućnih bolesnika i u našoj ustanovi postoji potreba za njezinim provođenjem.

U sklopu takovog programa koji bi se mogao provoditi kao ambulatna terapija i kao dio bolničkog liječenja nakon hospitalizacije provodile bi se vježbe disanja i razgibavanja uz provođenje lakšeg fizičkog opterećenja/6MWT, vježbe na ergometru te ispunjavanje upitnika o kvaliteti života uz edukaciju o prehrani, uz uključivanje liječnika pulmologa, psihologa i fizioterapeuta radi što bolje socijalizacije takvog bolesnika. Provodile bi se vježbe u grupi, kao i individulane ovisno o stupnju bolesti. Bolesnici nakon takvog tretmana su u puno boljem psihičko-fizičkom stanju. Uključivanje bolesnika u takve programe zahtijeva određeni prostor, uz za nas za sada minimalna ulaganja (nabavka nekoliko jednostavnih ergometara, lopti za vežbanje). Bolesnici se vrlo rado uključuju u takve grupe, jer se bolje educiraju o svojoj bolesti, nauče pravilno koristiti dišnu muskulaturu a i objektivno se vrijednosti plućne funkcije nešto poboljšavaju (jer su im dišni putovi prohodniji nema u njima sekreta, jer je toalata dišnih putova sada puno bolja). Optimalno bi bilo provođenje takve rehabilitacije kontinuirano kroz 3 tjedna.

Metoda i materijali:
Za provođenje takovog tipa rehabilatacije potrebno je oformiti tim:
TIM uključuje: pulmologa, respiratornog fizioterapeuta, VMS-u, psihologa.
Optimalni broj: do 8 bolesnika u grupi
Trajanje: 3-7 tjedana, tijekom jutra za hospitalizirane bolesnika te od 15 do 18h za ambulantne bolesnike.

Odabir grupe:

  1. Status i anamneza, dijagnostika (rtg pluća, EKG, laboratorijske pretrage pp, UZV srca uz mjerenje tlaka u plućnoj arteriji - pitanje stupnja plućne hipertenzije, holter pp). Vrši pulmolog koji procjenjuje stupanj bolesti te eventulano korigira medikamentoznu terapiju, određuje stupanj opterećenja i vrstu fizikalne terapije. Isključivanje bolesnika s evidentnim kardijalnim poteškoćama, evidentna aritmija ili ishemičke promjene u EKG-u.
  2. SGQ, kvaliteta života, prije početka fizikalne terapija VMS s bolesnikom prolazi upitnik, pitanje pušenja, broj pušačkih godina, broj cigareta na dan kroz godinu dana - l pušačka godina.
  3. Plućna funkcija: uključuje spirometriju (FEV1, pletizmografiju, MMP(inspiratorni i ekspiratorni), difuziju pluća, bronhodilatatorni test - pulmolog potom eventualno još korigira inhalacionu th.
  4. Pokazivanje pravilnog uzimanja inhalacione terapije te provjeravanje kako to rade bolesnici, vrše med.tehničari u plućnoj funkciji.
  5. Vježbe disanja, razgibavanja, lagano opterečenje na biciklu, 6MWT, toaleta dišnih puteva, drenažni položaj radi što bolje ekspektoracije, vježbanje s Pick flowmetrom - provodi fizioterapet uz konzultaciju s pulmologom.
  6. Razgovor o prehrani,pitanje respiratorne kaheksije u prvom tjednu VMS razgovara u grupi i individualno,upoznavanje s raznim dodatnim pripravcima.
  7. Razgovor s psihologom - socijalizacija, tretiranje depresije, u tijeku prvog tjedna također grupna terapija te prema potrebi individualna.
  8. U trećem tjednu razgovor psihologa prema potrebi - bolesnici mogu postavljati pitanja o individualnim problemima.
  9. Na kraju trećeg tjedna ponovno popunjavanje SGQ i uspoređivanje s početnim vrijednostima,vrše VMS i pulmolog
  10. Na kraju kontrolna plućna funkcija - spirometrija, pletizmografija, MIP, MEP, bronhodilatatorni test, spiroergometrija pp.
  11. Završno mišljenje pulmologa (uvid u oba upitnika, rezultate plućnih funkcija), procjena stupnja smanjenja dispnoičkih tegoba subjektivnih i objektivnih uz eventualnu korekciju medikamentozne terapije, upute o naučenim vježbama i savjeti za daljnje provođenje kod kuće, preporuke za daljnje kontrole.

Rezultati:
Uz adekvatnu inhalacionu terapiju i takvu rehabilitaciju definitivno se poboljšava kvaliteta života kroničnih plućnih bolesnika, smanjuje se broj hospitalizacija kao i njihova dužina. Kada se to promatra u ekonomskom pogledu također se isplati jer su razne studije pokazale da su troškovi manji (manje hospitalizacija koje su kraće, manja upotreba antibiotika).

Sada je i trend u Evropi i svijetu koji pokazuje da provođenje samo medikamentozne terapije nije dovoljno te se sve više bolesnici uključuju u programe plućne rehabilitacije.

U našoj ustanovi se od 6.mj. 2010 provodi organizirana plućna rehabilitacija u poslijepodnevnim satima u grupama od 6-8 bolesnika tijekom 3 tjedna.

Tajana Jalušić Glunčić, dr. med. specijalist pulmolog, voditeljica djelatnosti funkcionalne dijagnostike